Autorica: Maša Malenica, doc. dr. sc., subspec. pedijatrijske neurologije
Glavobolja postaje sve češći simptom u dječjoj dobi, osobito među adolescentima, te zahtijeva posebnu pozornost i individualizirani pristup. Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolje (International Headache Society - IHS), glavobolje se dijele na primarne i sekundarne. Među primarne glavobolje ubrajamo migrenu, tenzijsku glavobolju,clusterglavobolju i trigeminalnu neuralgiju. Gotovo sve sekundarne glavobolje imaju vremensku poveznicu s jasnim uzrokom, poput traume glave ili vrata, strukturni poremećaj, tumor, sinuitis, akutni infekt ili su povezane s uzimanjem ili prestankom uzimanja određenih lijekova, odnosno supstanci. Iako se glavobolja vjerojatno javlja od najranije dobi, tek je dijete starije od 3 - 4 godine može jasno lokalizirati i opisati. Samim se tim prevalencija glavobolje u dječjoj dobi često podcjenjuje, no smatra se da je migrena u dječjoj dobi prisutna u oko 7,7 %, dok je tenzijska glavobolja značajno češća i javlja se u oko 52 % pedijatrijske populacije.
Upravo zbog otežanog opisivanja i lokalizacije glavobolja u dječjoj dobi potreban je detaljan i individualizirani pristup svakom djetetu s glavoboljom. Iscrpna anamneza, fizikalni i neurološki pregled, mjerenje arterijskog tlaka, uz pregled ORL specijalista i oftalmologa preporučuju se u inicijalnoj obradi djeteta s glavoboljom. Ciljana pitanja koja je potrebno postaviti kod procjene glavobolje jesu oblik i učestalost glavobolje te koliko dugo tegobe traju i pojačavaju li se. Potrebno je pokušati naći etiološke poveznice s glavoboljom, ali i saznati javlja li se uz neke druge simptome i prekida li uobičajene aktivnosti i san. Aura pred izbijanje glavobolje također može biti od dijagnostičke vrijednosti i važno je pitati dijete može li predvidjeti glavobolju i na koji način. Anamnestički podaci koji upućuju na mogući povišeni intrakranijski tlak i koji zahtijevaju neuroradiološku obradu jesu akutna, teška glavobolja koja se postupno progresivno pogoršava, odnosno naglo pogoršanje kronične glavobolje. Podatak o pogoršanju glavobolje prilikom pokreta ili kašlja, kao i okcipitalna lokalizacija glavobolje, eventualno uz jutarnja povraćanja, također su alarm za hitnu obradu i mogu biti znakovi prirođenih arterio-venskih nepravilnosti ili anomalija stražnje lubanjske jame. Uz navedeno, osobitosti glavobolje uzrokovane tumorskim procesom jesu javljanje po danu i po noći, prolazni poremećaji vida, pareze, gubitak dijela vidnog polja ili dvoslike. Trauma glave, kao i podatak o epileptičkom napadaju povezanim s glavoboljom zahtijeva neodgodivu neuroradiološku obradu, a uz meningealne znakove zahtijeva i isključenje upalnih bolesti središnjeg živčanog sustava lumbalnom punkcijom.
Kod glavobolje koja je kroničnog karaktera, odnosno karaktera tenzijske glavobolje, prije upućivanja neuropedijatru preporučuje se učiniti upalne parametre, osnovne biokemijske nalaze, uključujući probir sideropenične anemije i hormone štitnjače te pregled vida. Rutinski EEG nije potrebno učiniti ako anamneza i klinička slika ne upućuju na mogući epileptički napadaj. S obzirom na veliku prevalenciju tenzijskih glavobolja, u timsku su obradu gotovo uvijek uključeni psiholozi, a ponekad i dječji psihijatri.
Ako se obradom isključe sekundarni uzroci glavobolje a učestalost je do 15 puta mjesečno, nabijajućeg, pulsirajućeg karaktera u trajanju po nekoliko sati, možemo razmotriti dijagnozu migrene. Glavobolja migrenoznog tipa često je lokalizirana u očnim jabučicama, iako može zahvatiti i cijelu polovicu glave i biti povezana s aurom, fotofobijom, hiperakuzijom i mučninom. Ako se postavi dijagnoza migrene koja traje dulje od 12 sati ili ako migrenska aura traje dulje od jednog sata, važno je učiniti neuroradiološku obradu. Valja napomenuti da mogu postojati udruženi tipovi glavobolja, a uz migrenu često postoje i psihogene glavobolje.
Pojavu glavobolje u dječjoj dobi mogu potaknuti i neredoviti obroci, umor, hrana (osobito suhomesnati proizvodi i čokolada), stres, hormonalne promjene, hipoglikemija i prekomjeran boravak pred ekranima poput mobitela, računala ili televizije. Infekcije gornjih dišnih putova jedan su od najčešćih uzročnika glavobolje u najmlađe djece, a aktivno i adekvatno održavanje prohodnosti gornjih dišnih putova neophodno je u terapiji glavobolje ove etiologije.
Terapija glavobolja vrlo je individualna i obuhvaća farmakološke i nefarmakološke postupke. U pristupu glavobolji u djece važno je obratiti pažnju na duljinu trajanja i karakter boli, lokalizaciju te moguće precipitirajuće čimbenike i okolnosti u kojima se bol javlja ili prestaje. U slučajevima akutnog napadaja glavobolje djetetu treba ponuditi odmor u zamračenoj, mirnoj i tihoj prostoriji uz primjenu analgetika te sve simptomatske mjere ovisno o mogućim sekundarnim uzrocima. U svakog djeteta s migrenom nije uvijek neophodna medikamentna terapija. Kod kroničnih glavobolja vođenje dnevnika pokazalo se osobito djelotvornim u liječenju tenzijskih tipova glavobolje. Psihologijska obrada i terapija uz primjenjivanje metoda relaksacije izuzetno povoljno djeluje kod gotovo svih oblika glavobolja. Brojne su simptomatske mjere kojima roditelji mogu olakšati tegobe glavobolje u djeteta te se preporučuje pokušati utjecati na sve okolnosti koje mogu smanjiti ili ukloniti glavobolju. Preporuke su higijena spavanja, tjelovježba, redoviti obroci, adekvatan unos tekućine i izbjegavanje provocirajućih čimbenika. Svi navedeni postupci imaju za cilj smanjiti ili ukloniti glavobolju te poboljšati kvalitetu života ne samo djeteta već i obitelji čija zabrinutost povratnom spregom pogoršava stanje djeteta. Važno je obavijestiti roditelje da se u slučaju pogoršanja simptoma unatoč svim mjerama prevencije i terapije trebaju odmah javiti liječniku koji će procijeniti potrebu za širenjem obrade te uputiti dijete neuropedijatru, oftalmologu, specijalistu za uho, grlo i nos ili eventualno psihologu.