Bolesnici s alergijskim rinitisom imaju tri puta veći rizik da obole od astme. Oko 25 – 35 posto bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, 85 posto bolesnika s astmom ima alergijski rinitis, a 50 posto ima i alergijski konjunktivitis.
Alergijski rinitis može biti povremeni (traje manje od četiri tjedna) ili trajni (traje duže od četiri tjedna), blagi (bez neugodnih simptoma) ili teški (s neugodnim simptomima, narušenim snom, narušenim aktivnostima). Većina pacijenata osjeća i umor, što loše utječe na svakodnevne aktivnosti (produktivnost, učenje, kvalitetu života). Simptomi su curenje i začepljenost nosa, kihanje, suzenje, svrbež i crvenilo očiju (konjunktivitis).
Važno je ustanoviti alergen koji izaziva alergijske reakcije te ga, koliko god je to moguće, izbjegavati.
Ako se radi o alergiji na pelud kao što je na primjer ambrozija, treba pratiti peludni kalendar, i ovisno o njemu, prilagoditi terapiju, ali i aktivnosti na otvorenom. Treba se pridržavati uputa liječnika ne samo što se tiče simptomatskih lijekova, nego i prihvaćanja zdravijih navika (zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, redovit odmor). U slučaju da se radi o alergiji na grinje i kućnu prašinu, preporučuje se upotreba usisivača s vlažnim filtrima, hipoalergijskih madraca i jastuka.
Prije izlaska iz zatvorenog prostora važno je uštrcati u nos preparat s ektoinom poput spreja Aqua Maris 4Allergy koji poput filtra oblaže sluznicu nosa i onemogućava kontakt alergena i sluznice.
